Prehrambena Industrija - Hrvatska

Hrvati prosječno bacaju više od 70 kilograma hrane godišnje

- Više od pola otpada od hrane potječe iz kućanstava, a čak 10 posto je posljedica nerazumijevanja oznaka roka trajanja na hrani. Upravo zato je neophodno kontinuirano provoditi edukaciju i osvještavati naše potrošače, rekla je ravnateljica HAPIH-a Darja Sokolić uoči početka kampanje koju HAPIH provodi zajedno s Europskom agencijom za sigurnost hrane.

Više od trećine kućanstava (39 posto) nikada ili rijetko iskoristi ostatke obroka za pripremu novog obroka, a prevelika količina kupljene i pripremljene hrane navedena je kao najčešći razlog bacanja hrane.

Sokolić smatra da su hrvatski građani više zainteresirani za pitanja vezana uz sigurnost hrane u odnosu na prosjek EU, čemu su pridonijeli visoka razina transparentnosti i povlačenja proizvoda s tržišta.

Načelnik Sektora za sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede Tomislav Kiš rekao je kako legislativa EU uključuje najviše standarde higijene i sigurnosti hrane. Osnovna postavka sadašnje legislative je samokontrola, ističe Kiš, što znači da je svaki proizvođač odgovoran da sam sebe kontrolira jer se tako rizik svodi na najmanju moguću mjeru.

- Mi možemo napraviti savršenu hranu kroz lanac, ali ako piletina stoji tri dana u kuhinji izvan hladnjaka, postoji šansa da neće biti dobra. Svatko treba odraditi svoj dio, rekao je Kiš na panel raspravi.

Lani je u Hrvatskoj je zabilježeno 9 epidemija uzrokovanih hranom s ukupno 102 oboljelih, među kojima je najučestalije bilo trovanje salmonelom, upozorava HAPIH u svom priopćenju.

Poznati chef Melkior Bašić istaknuo je svjetski restorani vode brigu o otpadu od hrane.

- Namirnice su vrijedne i šteta je zbog nepažnje i neznanja baciti pola namirnice. Brojne namirnice, poput bistre juhe, možemo zalediti, a hranu koju smo skuhali možemo ponovno jesti i drugi dan, kazao je Bašić.

U Europskoj uniji godišnje se baci 88 milijuna tona hrane ukupne vrijednosti oko 143 milijarde eura. Zbog toga se kampanja EU bira sigurnu hranu provodi u još devet europskih zemalja Austriji, Italiji, Španjolskoj, Latviji, Poljskoj, Portugalu, Finskoj, Grčkoj i Cipru.

Osim tehnika pomoću kojih mogu smanjiti bacanje hrane na minimum, građani mogu saznati više o sigurnosti nove hrane na tržištu, zdravlju bilja, alergenima, aditivima, ambalaži, dodacima prehrani i zdravlju.